Pustinje svijeta


Približno jednu trećinu Zemljinog kopna čine pustinje. Pustinje su najnegostoljubiviji krajolik na Zemlji, bilo da je riječ o pješčanim, kamenim ili hladnim pustinjama. Zbog ekstremnih promjena temperature tijekom dana i noći čini se kako u njima ništa ne može preživjeti ili se trajno nastaniti. Ipak, i u tom okrutnom krajoliku postoji život.
U ovoj seriji pokušavamo naći odgovore na pitanja: šire li se još uvijek pustinje i što je tome uzrok; utječe li globalno zatopljenje u ledenim područjima Arktika i Antarktika na povećanje površine suhih pustinjskih područja Sahare, Atacame, Kalaharija, Mojave, Chihuahuana, azijskih ili australskih pustoši? "Pustinje svijeta" prva je dokumentarna serija u Hrvatskoj snimana i dovršena u high definition tehnici. Serija ima 11 nastavaka.

Scenarij: Stipe Božić
Snimatelj: Joško Bojić i Stipe Božić
Redatelj: Stipe Božić
Producent: Joško Blajić, Miro Mioč
Urednik Znanstveno-obrazovnog programa: Edda Dubravec





Epizoda 1: Sahara

Sahara je najveća svjetska vruća pustinja. Zauzima više od 9.000.000 četvornih kilometara i pokriva veći dio sjeverne Afrike, što je gotovo kao površina Sjedinjenih Američkih Država. Unatoč negostoljubivoj klimi ovo golemo pusto područje išarano je karavanskim putovima koji su stoljećima povezivali rijetke oaze koje su nastale oko izvora ili bunara. Teško je danas zamisliti da je ova pustoš nekoć bila plodna. Sudeći prema drevnim crtežima, petroglifima, od kojih su neki stari i do 12.000 godina, Sahara je bila prepuna plodnih pašnjaka s mnogobrojnim rijekama i jezerima. Ovuda su šetali slonovi, žirafe, bivoli, kao i druge vrste močvarnih životinja. S mnogih se petroglifa iščitava povijest minulih civilizacija. Uz životinje prikazuju se lovci sa strelicama, a u kasnijim razdobljima čak i konji te zaprege s kočijama.









Epizoda 2: Zelena Sahara

Današnji izgled Sahare oblikovan je vjetrom i povremenim kišama. Suhe doline Wadi ostaci su nekadašnjih rijeka. Ekstremno sušni predjeli Sahare primaju jedva centimetar kišnice u desetljeću, zato je ona pusta i neprikladna za život. Međutim postoji obilje dokaza koji pokazuju da se klima Sahare uvelike promijenila u posljednjih nekoliko tisuća godina. Istraživači koji se bave klimatskim promjenama tvrde da je između 8000 i 6000 godine prije Krista postojala takozvana zelena Sahara. Isto tako se vjeruje da bi se scenarij zelene Sahare mogao ponoviti, i to za nekoliko stotina godina.

Pustinje svijeta

Epizoda 3: Namib

Namib je nakon Atacame najstarija pustinja na svijetu, a znanstvenici tvrde da ovako sušni uvjeti u njoj vladaju najmanje 55 milijuna godina. Glavni je uzrok takvoj suši oštar suhi zrak koji rashlađuje Bengalska struja što prolazi duž zapadne obale južne Afrike. Ime "Namib" na jeziku naroda Nama znači "beskrajna suha pustoš" što odgovara veličini i biti ovog područja. Namib se proteže oko 1600 km uzduž obale Atlantskog oceana, a od istoka prema zapadu širina joj varira između 50-160 km. Po ovoj je pustinji država Namibija dobila ime nakon što se 1990. odcijepila od Južnoafričke Unije i stekla neovisnost.

Epizoda 4: Australija

Suhe bezvodne ravnice nekoć su Aboridžinima bile sveta mjesta snivanja. Mjesta koja su za njih stvorili davni preci. Sve je nastalo u Vrijeme snivanja: svaki kamen, drvo i izvor, svaka životinja, ptica, insekt i cijelo nebo iznad njih. Stvoritelji su još tu, na skrovitim mjestima, u rijekama, špiljama i pustinjama. Tako se ovdje tisućljećima vjerovalo, sve do dolaska bijelih kolonizatora. Australija je nakon Antarktike najsuši kontinent, a najveći dio Zemlje pokrivaju pustinje ili polupustinje. Površina australskih pustinja odgovara, otprilike, površini Njemačke, Francuske i Španjolske zajedno. Australci ova pusta područja danas zovu "outback" što znači zaleđe ili još točnije zabit. Do prije dolaska bijelih farmera ova su područja bila još pustinja, jer su starosjedioci Aboridžini živjeli uglavnom od lova i skupljanja hrane, nisu obrađivali zemlju.

Epizoda 5: Gobi

Najhladnija i najsjevernija pješčana pustinja na svijetu. Golema pustoš koja se proteže južnim dijelom Mongolije i sjeverom Kine. Ovo je pustinja u takozvanoj kišnoj sjeni koju stvara gorski lanac Himalaja na čijim se vrhovima zadržavaju kišni oblaci. Ovi polupustinjski i stepski predjeli domovina su jednog od najvećih osvajača u povijesti čovječanstva, Džingis Kana. Mongolska riječ gobi znači pustara ili pustoš. Gobi je ipak prije polupustinja nego klasična pustinja kakvu obično zamišljamo. Slikovite pješčane dine zauzimaju tek 3% Gobija, a ostatak tla je kamenit, suh i siromašan životom. Ovo je peta po površini pustinja svijeta, ali po razlikama temperatura najekstremnija. Ovdje temperature variraju od -40 do +50 Celzijevih stupnjeva.

Epizoda 6: Taklamakan

Tko uđe, neće više izaći. Tako lokalni narodi nazivaju jedno od najnegostoljubivijih područja svijeta, pustinju Takla Makan. Pješčane dine ovdje mogu doseći visinu do 300 metara. Tijekom najvećeg dijela godine vjetar kovitla pijesak i stalno mijenja lice ove pustinje. Pustinja Takla Makan omeđena je velikim gorskim lancima Karakoruma i Tien Shana, a proteže se više od 1500 kilometara u dužinu i 600 kilometara u širinu. Prelazak ove pustinje iz smjera sjevera prema jugu ili obrnuto donedavno je bio moguć samo uz pomoć iskusnih vodiča i karavana s devama. Rubom najneprohodnije azijske pustinje nekoć je postojala jedna od navažnijih prometnica između istoka i zapada, Kine i Europe - Put svile. Put svile danas ima još samo romantično i turističko značenje, a putovanja "tragom Marka Pola" privlače sve veći broj turista.

Pustinje svijeta

Epizoda 7: Arapska pustinja

Gotovo cijeli Arapski poluotok je pustinja, a njezin najnegostoljubiviji dio nazivaju Al-Khali, "Prazni prostor", čija je površina oko 50.000 četvornih kilometara. To je najveće područje kontinuiranog pijeska u svijetu i jedno od najsušnijih područja na Zemlji. Uglavnom je bilo nenaseljeno i neistraženo, sve do 1948. godine, kada su otkrivena neka od najvećih svjetskih naftnih polja. Od tada se lice pustinje počelo mijenjati. Na njezinu rubu kao da iz pijeska niču suvremeni gradovi čija se vizura stalno mijenja, jer goleme dizalice dominiraju horizontom. Za snimanja ove serije u Dubaiju je bilo 20 posto svih svjetskih kranova.

Epizoda 8: Pustinje Sjeverne Amerike

Kamene goleti, tornjevi, mese, kaktusi, pijesak i isušena slana jezera. To su velika pusta područja u kišnoj sjeni gorskih lanaca Stjenjaka i Sierre. U pustinjama Velikog bazena, Mojave, Chihuhuane i Sonore padne manje od 25 centimetara kiše na godinu. Ali posljednjih se godina većina ovih pustinja navodnjavanjem pretvara u obradive površine, a samo su neki predjeli zaštićeni kategorijama nacionalnih ili državnih parkova. Prije kolonizacije Amerike ove su polupustinjske predjele poznavali samo Indijanci. Zato je doseljenicima svako putovanje na zapad bilo svojevrsna pustolovina. Danas se Divlji zapad teško može tako zvati jer prave divljine gotovo i nema. Ono malo što je i ostalo izvan dometa suvremenih prometnica pretvoreno je u prirodne rezervate kojima u posljednje vrijeme upravljaju potomci ratobornih Indijanaca. Ovi su krajevi, prije više od stotinu godina, potaknuli maštu pisca vestern-romana Zanea Greya te kasnijih slikara, fotografa i filmskih redatelja.